Za ocat bismo mogli reći da je jedan od najvećih darova prirode čovjeku. Naime, ocat je doista prirodan proizvod koji nastaje od bilo kojeg alkoholnog vrenja koje se izloži djelovanju zraka. Pod utjecajem određenih bakterija iz zraka, prirodnim putem nastaje octena kiselina, odnosno ocat. Tijekom povijesti ocat se često rabio u medicinske svrhe, a zbog svoje djelotvornosti na organizam i danas je važan kao ljekovito sredstvo i dodatak prehrani.

Prvi pisani zapis o octu potječe iz Babilonskog carstva 5000 godina pr. Kr., kad su Babilonci koristili plodove datulje za proizvodnju vina i octa. Ocat su koristili za jelo i konzerviranje hrane. Ostaci octa pronađeni su i u egipatskim urnama koje datiraju iz razdoblja oko 3000 godina pr. Kr., a zapisi o octu i njegovom ljekovitom djelovanju postoje i u drevnoj kineskoj povijesti (oko 1200 godine pr. Kr.) te u Starom i Novom zavjetu u Bibliji.

Najpoznatiji antički grčki liječnik Hipokrat, poznat po rečenici „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“, ocat je koristio u terapeutske svrhe još u 4. stoljeću pr. Kr. za liječenje upala, oteklina i ulkusa. Radio je oxymel, pripravak od meda i octa za liječenje kašlja, koji se i danas često koristi u narodnoj medicini.

S visokim prirodnim vrijednostima koje sadrži, ocat zauzima središnje mjesto u metabolizmu, igrajući važnu ulogu u razgradnji ugljikohidrata, masti i drugih hranjivih tvari.

Djelotvornost octa na organizam rezultat je sinergije octene kiseline i kalija s ostalim mineralima i vitaminima. Octena kiselina pozitivno djeluje na cijeli probavni trakt i dobro djeluje na krvotok, smanjujući gustoću krvi i povećavajući njen protok kroz krvotok. Kalij utječe na mekoću tkiva i održava gipkost krvnih žila, te svojom važnom ulogom zauzima središnje mjesto u metabolizmu. Pozitivno djelovanje octa danas je općepoznato, a smatra se kako, između ostalog, pomaže kod kod artritisa, osteoporoze, visokog kolesterola, niskog krvnog tlaka, potpomaže probavu i regulira tjelesnu težinu.

U našim krajevima sve je veća raznolikost primjene octa, pa tako osim najčešće korištenog alkoholnog, jabučnog i vinskog octa, odnosno kvasine u Dalmaciji, na stolovima sve više nalazimo aceto balsamico, tradicionalno korišten u Italiji, ali i sve veći broj aromatiziranih octeva s različitim biljem ili dodacima poput meda, limuna, češnjaka i ostalih začina.

Ocat se danas ne koristi samo u salati ili za pripremu zimnice, već je prepoznat kao začin koji daje specifičnost mnogim gastronomskim delicijama, ali i kao prirodno sredstvo za čišćenje doma te za održavanje ljepote i zdravlja.

Od najstarijeg postupka nastanka octa do današnjeg tipa proizvodnje – acetatora, tehnologija proizvodnje učinila je veliki napredak tek u posljednjih 40-ak godina.

Neovisno o tehnološkom napretku, KISKO ocat proizveden je iz potpuno prirodnih sastojaka, uz poštivanje tradicionalne recepture proizvodnje.

Posvećeni octu već 80 godina, brinemo se da prirodne domaće sastojke pretočimo u KISKO ocat vrhunske kvalitete, vama za pomoć i užitak.